Pavličić donijela strateški dokument za rješavanje starih predmeta

Pavličić donijela strateški dokument za rješavanje starih predmeta

U skladu sa Planom rada Vrhovnog suda Crne Gore za 2025. godinu i mjerama iz Strategije reforme pravosuđa 2024–2027, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, donijela je strateški dokument pod nazivom Jedinstveni program rješavanja starih predmeta za period 2025–2027. godine, istakli su u saopštenju.

“Ovaj program predstavlja ključnu sistemsku mjeru za poboljšanje efikasnosti i ažurnosti rada sudova, a donosi se kao odgovor na višedecenijski problem koji opterećuje sudski sistem, problem neriješenih starih predmeta, poznatih kao „crveni omoti“”, navodi se u saopštenju.

Kako navode, crnogorski sudski sistem godinama unazad suočava se sa akumulacijom starih predmeta. Krajem 2024. godine, prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta, u sudovima je ostalo neriješeno 74.679 predmeta, od kojih je 6.907 starijih od tri godine, što čini 9,2% ukupnog broja. Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) je u svom izvještaju za 2024. godinu Crnu Goru, svrstala među sudske sisteme koji „stvaraju zaostatke“.

“Uzroci ovakvog stanja su brojni. Više od 120 sudija, u posljednjih pet godina, napustilo je sudski sistem, a njihova mjesta nisu popunjavana blagovremeno, što je prouzrokovalo veliki nedostatak sudskog kadra. Treba naglasiti i neadekvatan nivo zarada kojima su sudije, već duži vremenski period nezadovoljne, kao i nedovoljne i neuslovne prostorne kapaciteteza održavanje suđenja. Ne treba izgubiti iz vida i pandemiju COVID-19, koja je još je više usporila rad sudova, a štrajk advokata i zastarjeli radni procesi dodatno su pogoršali situaciju. Takođe, slaba i neadekvatna sinhronizacija državnih institucija otežava koordinaciju kako između pravosudnih, tako i insitucija van pravosudne mreže, a politička i ekonomska kriza stvorile su dodatne barijere i usporile sudske postupke.

Stoga je donošenje jednog ovakvog dokumenta na nacionalnom nivou bila nužnost, uz sve probleme sa kojima se sudije suočavaju i koji ih očekuju prilikom praćenja njegove realizacije.

Jedinstveni program rješavanja starih predmeta je prvi dokument ovakvog tipa, s ciljem da se jasno definišu mjere i prioriteti za rješavanje dugotrajnih sudskih postupaka u sudovima u narednom periodu , ali i obaveze koje nameću rješavanje  ove strukture predmeta.

Program predviđa detaljno praćenje svih predmeta starijih od tri godine, organizaciju rada sudova na način koji prioritetno tretira najstarije predmete, uvođenje nadzora i redovne evaluacije sprovođenja mjera i racionalizaciju ljudskih i materijalnih resursa, kao i upravljanje opterećenjem u sudovima.

Primjenom Jedinstvenog programa omogućiće se da sudovi, na nacionalnom nivou, ispunjavaju jednu od obaveza – poštovanje suđenja u razumnom roku, što će doprinijeti skraćenju vremena čekanja građana na pravdu. Program pruža plan za smanjenje zaostatka starih predmeta, ali uvodi i preventivne mjere za sprječavanje stvaranja novih starih predmeta”, navodi se u saopštenju.

Objašnjavaju da se program temelji na standardima Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji nalažu da se razumnost trajanja sudskog postupka cijeni u kontekstu kompleksnosti predmeta, ponašanja stranaka i nadležnih organa, kao i značaja spora za same stranke. Rješavanje predmeta u razumnom roku nije samo zakonska obaveza, već i dužnost poštovanja osnovnih ljudskih prava, što je u nadležnosti nacionalnih sudova, a čime se obnavlja   povjerenje javnosti u sudski sistem.

“Upravo zato, Program ima i širu svrhu – unapređenje pristupa pravdi za sve građane, jačanje vladavine prava, kao i  izbjegavanje potencijalnih presuda ESLJP protiv Crne Gore, čime bi se preduprijedila  plaćanja materijalnih i nematerijalnih obeštećenja iz budžeta.

Pod mentorstvom Vrhovnog suda Crne Gore, kao najvišeg suda u državi, svi sudovi su pozvani na aktivno učešće u realizaciji mjera iz Jedinstvenog programa. Neophodna je sinhronizacija između predsjednika sudova, nosilaca pravosudnih funkcija i administrativnog osoblja, kako bi se osigurao ravnomjeran i održiv napredak u smanjenju broja starih predmeta. Vrhovni sud, kao nosilac ovog procesa, vršiće nadzor i pružati podršku svim sudovima u implementaciji mjera iz programa, kako bi se i na ovaj način pokazala odlučnost i istrajnost djelotvornom pristupu pravdi.

Rezultati programa će se pratiti kroz periodične izvještaje predsjednika sudova, uz mogućnost prilagođavanja metoda u skladu sa analizom postignutih rezultata.

Usvajanjem Jedinstvenog programa rješavanja starih predmeta, Vrhovni sud Crne Gore preduzima odlučan korak ka efikasnijem, pravednijem i transparentnijem sudskom sistemu, što je osnovni preduslov za vraćanje povjerenja građana u sudstvo i ključni segment evropskih integracija”, navodi se u saopštenju.

Sports