Zečević je za Portal RTV Podgorica govorila o tome na šta će se KIC u narednom periodu fokusirati, o najposjećenijim programima, regionalnoj saradnji, strategiji o privlačenju mlađe publike, finansijskoj održivosti i prioritetnim infrastrukturnim potrebama.
Zečević je naglasila da preko šest decenija KIC „Budo Tomović“ predstavlja jednu od ključnih determinanti kulture u Crnoj Gori, čiji je značaj neprekidni doprinos afirmaciji sveukupne duhovne i kulturne klime, ne samo grada već i šire.
”Programski segment usmjeren je na osmišljavanje, pripremu i realizaciju raznovrsnih umjetničkih programa – muzičkih, zabavnih, pozorišnih, književnih, filmskih, likovnih, informativno-edukativnih i promotivnih”, navodi Zečević.
Najavila je kako će KIC razvijati bogat program gostovanja i posebnih događaja koji će obogatiti kulturnu ponudu, omogućavajući publici neposredan susret sa istaknutim stvaraocima i savremenom umjetničkom praksom iz regiona, Evrope i svijeta.
”Kulturno-informativni centar predstavlja važnu instituciju lokalne zajednice, čiju misiju čine njegovanje kulturnog identiteta, razvoj umjetničke produkcije i približavanje kulture široj publici, unapređenje savremene umjetničke prakse i stvaranje pristupačnog prostora za edukaciju i kreativni razvoj ključne su odrednice koje planom nastojim da sprovedem. KIC „Budo Tomović“ živi svoju zrelost, u osnovi, kao i sami čovjek, posjeduje mudrost i iskustvo, ali iziskuje permanentni rad na sebi, na temelju tradicionalnih vrijednosti, sa tendencijom unapređenja duha i prostora”, ističe Zečević.
Njena vizija KIC-a zasniva se na očuvanju i jačanju profesionalnih standarda, razvoju sadržajnog programa, isticanju društvene važnosti ustanove, unapređenju domaće, regionalne i inostrane saradnje. Namjera joj je da KIC kao dinamično, otvoreno i prepoznatljivo mjesto kulturnih susreta, inovativnih pristupa, drži do standarda visoke umjetnosti.
Zečević je pojasnila da je u planu povećanje raznovrsnosti programskih sadržaja, jačanje učešća stvaralaca koji su s naših prostora, a već afirmisani van zemlje, razvoj edukativnih aktivnosti za sve generacije, modernizacija promocije i komunikacije sa publikom, uspostavljanje novih partnerstava.
” Cilj je kulturna saradnja sa zemljama regiona i Evrope i svijeta, promocija i organizacija programa (mjesečne najave i bilteni, aktivna komunikacija putem društvenih mreža, saradnja sa lokalnim medijima, priprema vizuala za svaki program, uspostavljanje partnerstava sa školama, fakultetima, bibliotekama, institutima i drugim kulturnim ustanovama, kao i saradnja sa ambasadama, te našim i regionalnim institucijama kulture”, navela je Zečević.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
Što se tiče programa rada za 2026. godinu Zečević polazi od činjenice da je Program rada KIC-a „Budo Tomović“ već uspostavljen i isplaniran za 2026. godinu.
”Napravila sam Plan na temelju određenih dorada, kao i potencijalnog proširenja aktivnosti tokom 2026. godine, a koje otvaraju preliminarnu mogućnost za 2027. godinu i dalje. Stoga, njegova svrha jeste predstavljanje strateškog koncepta rada i planiranog programa na temelju razvoja i unapređenja kulturnih i informativnih aktivnosti u svojstvu doprinosa kulturnoj klimi i duhu zajednice”, pojašnjava Zečević za Portal RTV PG.
Ona navodi da budući da je program za 2026. godinu konstituisan prije njenog stupanja na funkciju v.d. direktorice, na temelju postojećeg Programa sačinili su plan koji bi uključivao još novih sadržaja kako žanrovski, u okviru već pomenutih programa, tako i nove programe koji bi ako ne u ovoj godini, a ono u daljim mogli obogatiti programsku koncepciju:
- Multikulturalni festival
- Festival ekologije i kreativnog recikliranja
- Edukativni programi za djecu i odrasle (Tu je prostor sa saradnju sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera).
- Festival nauke i obrazovanja
- Festival žena u umjetnosti
- Festival strip umjetnosti
- Festival društvenih inovacija i kulture
- Umjetnost i nove tehnologije
- Digitalne instalacije, VR/AR kreativni sadržaji, kreativne industrije
Najavila je i sezonske festivale i manifestacije u KIC-u:
- Novogodišnji i zimski festival
- Ljetnja kulturna scena
- Otvorene bine, veče poezije, filmske projekcije
Kako kaže, u saradnji s Komitetom za razvoj svemirskog programa sa sjedištem u Novom Sadu i organizacijom Montenegro Space Research (MSR), realizovaće po prvi put projekat „Supernova“, događaj koji ima direktne veze i sa lansiranjem prvog crnogorskog satelita „Luča“ koji su napravili stručnjaci iz MSR”.
„Supernova“ je, dodaje, u potpunosti nesvakidašnji i jedinstven u svijetu.
“Predstavlja spoj umjetnosti, na prvom mjestu klasične muzike, i svemirske tehnologije. Konkretno, u pitanju je upotreba satelitske tehnologije tokom koncerta klasične muzike koju izvode bivši i sadašnji studenti novosadske Akademije umjetnosti u formi kvarteta (u sastavu violina, klarinet, klavir i violončelo), ujedno i članovi Komiteta za razvoj svemirskog programa koji su angažovani na poslovima ispitivanja zvukova koji nastaju u ekstraterestrijalnom prostoru, a sve u saradnji sa inženjerima Komiteta i u ovom slučaju i MSR-a. Zbog specifičnosti višedimenzijalnog sadržaja programa, muziku za ovaj događaj komponovao je mladi nagrađivani kompozitor i pijanista Dimitrije Bjeljanski. Događaj će takođe imati i interaktivni dio koji će uključiti učesnike i publiku”, kazala je Zečević.
Otuda, ističe, umjetnost ne samo da emanira u svojoj metafizičkoj sferi, već, danas, u tzv. tehnosvijet dobu započinje i svoju svemir egzistenciju, uspostavljajući ne samo misaonu već i međuplanetarnu relaciju, kao kosmičku vibraciju.
Kada su u pitanju programi u KIC-u a na koje publika najbolje reaguje Zečević pojašnjava da teorija recepcije dolazi iz književnosti i estetike, a bavi se time kako publika prima, tumači i emocionalno reaguje na umjetničko djelo. Fokus nije na autoru nego na gledaocu/čitaocu – njegovom iskustvu, znanju, očekivanjima i društvenom kontekstu.
”Kad se ova teorija primijeni na kulturu, umjetnost ili događaje, ona pomaže razumjevanju zašto publika reaguje na određeni program, bolje nego na drugi, kako kreirati sadržaje koji ih zaista dotiču. Ljudi dolaze sa nekom idejom šta ih čeka, sa određenim pragom očekivanja u zavisnosti od stepena obrazovanja i interesovanja”, navodi.
Stoga, ističe, program je koncipiran da zadovolji aspiracije i ukuse svih uzrasta publike. Od visoke umjetnosti do komercijalnih sadržaja. Navodi da je njena vizija je da se njeguju kriterijumi visoke umjetnosti, uključujući komercijalne sadržaje koji takođe sadrže umjetničke konotacije. U svijetu je André Rieu, navodi Zečević, napravio koncertnu imperiju tako što je klasičnu muziku u novom aranžmanu približio široj publici.
”Selekcija programa, zasnovana na visokim umjetničkim kriterijumima, ostaje jedan od naših prioriteta. Naši kapaciteti nijesu stavljeni isključivo na raspolaganje samo programima u organizaciji i produkciji KIC-a, već redovno izlazimo u susret brojnim nevladinim organizacijama, umjetničkim udruženjima, nezavisnim grupama, samostalnim umjetnicima, poštujući koncept otvorenosti i dostupnosti i podrške kulturnim inicijativama različitih subjekata koji doprinose razvoju kulture Glavnog grada”, naglašava Zečević.
Zečević navodi kako će jedna od aktivnosti KIC-a i dalje biti integracija mladih u kulturni život – bilo kao publike, bilo kao aktivnih učesnika i stvaralaca.
“Kroz višegodišnje projekte poput Foruma mladih pisaca, DODEST radionica glume, Međunarodnog ljetnjeg kampa za kamernu muziku, koncertnog ciklusa Mladi talenti i drugih programa, KIC pruža prostor afirmisanim i talentovanim srednjoškolcima i studentima da se izraze u oblasti književnosti, pozorišta i muzike. Time ne samo da podstiču mlade stvaraoce, već i prirodno, ističe, privlače novu, mlađu publiku”, kazala je Zečević.
Podsjeća da je digitalizacijom bioskopske / velike sale otvorena mogućnost prikazivanja animiranih filmova za djecu, što je već u nekoliko posljednjih mjeseci privuklo stotine mališana i naišlo na izuzetno pozitivan odjek.
“Posebno izdvajam i muzički događaj ”Music up your summer”, organizovan u junu 2025. povodom Praznika muzike, gdje je mladim izvođačima dat prostor da se predstave u različitim žanrovima. Time smo dobili i isključivo mlađu publiku, a stvorena povezanost i reakcija publike pokazali su koliko je važno mladima omogućiti programe koji odgovaraju njihovoj energiji i senzibilitetu”, pojašnjava Zečević.
Dodaje da su u KIC-u česti gosti i učenici osnovnih i srednjih škola, a saradnja sa školama, nastavnicima i profesorima predstavlja segment koji kontinuirano njeguje i dodatno unapređuje sve te sadržaje.
”Podrška mladim umjetnicima, njihovim idejama i entuzijazmu je od izuzetnog značaja, jer mnogima od njih nedostaje institucionalni oslonac, iako posjeduju veliki talenat i potencijal koji vrijedi podržati i usmjeriti. Na taj način ne samo da razvijamo novu generaciju kulturnih stvaralaca, već stičemo i publiku koja stvara naviku posjećivanja kulturnih događaja”, ističe Zečević.
Nekada je, kaže, ova ustanova nosila ime ”Dom omladine”, a i danas, kao KIC, vjerujemo da treba da bude mjesto u koje mladi rado dolaze i gdje se osjećaju lijepo, pozvano i inspirisano.
”Kulturno-informativni centar predstavlja važnu instituciju lokalne zajednice, koja se ogleda u njegovoj funkciji kulturnog, obrazovnog i informativnog centra, koji jača zajednicu, povezuje ljude i daje prostor novim idejama i sadržajima. Osim toga, kultura sama po sebi egzistira svojim metafizičkim i kosmopolitskim svojstvom, čime se i KIC otvara i gradi mreže saradnji i međunarodnih partnerstava”, navodi Zečević.
Zečević je kazala kako Evropska unija veoma cijeni i drži do kulture. Ističe francusko odlikovanje Umjetnosti i književnosti u rangu viteza, koje je dodijeljeno urednici muzičkog programa, čime je KIC prepoznat kao institucija koja njeguje programe visoke umjetnosti, sa vrhunskim umjetnicima, koji ostvaruju međunarodno priznate rezultate.
“Zbog toga težnja je da i naša zajednica u većoj mjeri stavi kulturu u fokus svog razvoja. U svijetu, onamo gdje je kulturna elita, tu je i ekonomska elita. Upravo je urednici muzičkog programa KIC „Budo Tomović“ Maji Popović dodijeljeno prošle sedmice prestižno francusko odlikovanje Umjetnosti i književnosti u rangu viteza. Odlikovanje joj je dodijelila ambasadorka Nj.E. An-Mari Maske u njenoj rezidenciji 27. novembra”, navodi Zečević.
Ambasadorka je, dodaje, istakla da je Maja Popović na čelu muzičkog programa KIC-a ,,Budo Tomović“, već 24 godine, te da je uspjela da ga pretvori u mjesto saradnje, upoznavanja i dijaloga između kultura.
”Stoga, vjerujem da će i naša zajednica sve više afirmisati kulturu kao jedan od ključnih segmenata društvenog razvoja. Ne mali broj umjetnika prije je bivao prepoznat u svijetu nego u našoj zajednici. Otuda, težim da se kulturni sektor u našoj zajednici snažnije pozicionira kao esencija društvenog i razvojnog djelovanja”, kazala je Zečević.
Zečević ističe da za KIC regionalne kulturne saradnje predstavljaju prostor razmjene iskustava, ideja i stvaralačkih praksi sa institucijama i umjetnicima iz okruženja.
”Za nas su decenijama unazad takve saradnje izuzetno bitne, posebno jer kultura u našem regionu oduvijek funkcioniše kroz dijalog i međusobnu povezanost, pa takva vrsta saradnje prirodno obogaćuje i naš rad i publiku”, kaže.
Zečević navodi kako KIC kontinuirano ostvaruje niz uspješnih saradnji sa pozorišnim kućama, kulturnim centrima, festivalima i književnim platformama iz regiona.
“U Podgorici su gostovala pozorišta iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Slovenije, ali i brojni autori koji su predstavili svoje knjige, filmove, izložbe ili muzičke programe. Jednako važno, programi KIC-a gostovali su u regionalnim centrima, što doprinosi vidljivosti KIC-a i promociji crnogorske kulture van granica zemlje. Saradnja sa ambasadama država regiona takođe su dale važan doprinosu u ovom dijelu, a koje KIC nastoji da održava permanentno. Saradnja sa regionalnim festivalima – bilo da je riječ o pozorištu, filmu, književnosti ili muzici – omogućuje da publici u Crnoj Gori donesemo savremene tokove i dovedemo eminentne autore. Istovremeno, kroz zajedničke projekte i razmjene, KIC je dao prostor mladim crnogorskim umjetnicima da se predstave široj publici u regionu, što je za njihove profesionalne početke kao podstrek od izuzetne važnosti”, naglašava Zečević.
Ove saradnje, dodaje, nisu samo razmjena programa, već partnerstva koja se zasnivaju na povjerenju, kvalitetu i zajedničkom razumijevanju kulture kao mosta među ljudima. Zato će regionalno povezivanje i u narednom periodu ostati jedan od strateških pravaca KIC-a – jer ono obogaćuje umjetničku scenu i gradi kao trajnu vrijednost stabilne kulturne veze.
U vezi opredijeljnog budžeta Zečević ističe da KIC „Budo Tomović“ posluje u okviru jasno definisanog budžetskog okvira koji se zasniva na podršci Glavnog grada, te u skladu sa tim planira i realizuje svoje programske aktivnosti i kapitalne projekte. Ovakav model finansiranja, naglašava, omogućava stabilno funkcionisanje ustanove i kontinuitet u realizaciji kulturno-umjetničkih sadržaja, uz stalnu potrebu za odgovornim i racionalnim upravljanjem raspoloživim sredstvima.
”Sektor kulture u savremenim okolnostima suočava se sa brojnim izazovima, poput ograničenih finansijskih resursa, promjena u navikama publike i potrebe za modernizacijom sadržaja i infrastrukture. Praveći komparaciju, mogu reći da ohrabruje činjenica da se budžetska izdvajanja za kulturu iz godine u godinu povećavaju. Ovaj pozitivan trend omogućava ustanovi da planira ambicioznije i sadržajnije projekte, unaprijedi kvalitet programskih aktivnosti, modernizuje produkciju i postavi nove standarde u poslovanju i kulturnoj ponudi”, navodi Zečević.
Kako ističe, bez obzira na podršku osnivača dugoročni razvoj mora podrazumijevati i dodatne izvore finansiranja. Objašnjava da u tom smislu, neophodno je širiti partnersku mrežu, održati kontinuiranu saradnju sa domaćim i inostranim partnerima, razvijati međunarodne projekte, aplicirati za fondove i programe podrške, kao i jačati partnerstva sa organizacijama iz javnog, privatnog i civilnog sektora, kako bi se obezbijedila ne samo finansijski već i programski i kadrovski razvoj ustanove.
Kada je riječ o prioritetnim infrastrukturno tehničkim potrebama KIC-a Zečević ističe da će nacrtom budžeta za 2026. godinu prioritet ulaganje u tonsku i svjetlosnu opremu u Velikoj i DODEST sali, s ciljem unapređenja organizacije i kvaliteta izvođačke djelatnosti.
“Planirana je i adaptacija DODEST sale, koja obuhvata uređenje šminkernica i sanaciju podova. Takođe, planirana su renoviranja folklorne sale, građevinsko-instalaterski radovi na sanitarnim prostorima, dok je u okviru infrastrukturnih ulaganja predviđena i zamjena kompletne unutrašnje stolarije. Poseban fokus biće na rekonstrukciji i modernizaciji termo-tehničkog sistema KIC-a. Planira se i nabavka muzičkih instrumenata, kao i adaptacija kancelarijskih prostora”, navodi.
Sva navedena ulaganja, dodaje, osmišljena su s ciljem stvaranja kvalitetnijih tehničkih i infrastrukturnih uslova, koji će omogućiti efikasniji rad, bolju organizaciju programa i dalji razvoj kulturnih sadržaja KIC-a „Budo Tomović“, uz unapređenje sveukupne atmosfere i ambijenta, kako za izvođače, tako i za publiku.
”Budžetom nije predviđena adaptacija bifea za ovu godinu, ali svakako KIC posjeduje prostor koji iziskuje određenu adaptaciju, u smislu mjesta koje bi bilo stjecište umjetnika i dobrog štimunga, koji bi bio prepoznatljiv po atmosferi kakvu nosi kultni ”Café de Flore” u na Bulevaru Sen Žermen u Parizu, poznat po tome što su u njemu Simon de Bovoar i Žan Pol Sartr pisali i boravili veći dio dana i sa prijateljima umjetnicima vodili konstruktinve umjetničke sadržaje. U kafe su svraćali Alber Kami, Pablo Pikaso, Ernest Hemingvej, Ovde je svojevremeno boravio i Žak Prever, a kroz kafe su prošli i Ernest Hemingvej, Alber Kami (za kojeg takođe postoje navodi da mu je kafe služio kao kancelarija), Truman Kapote i drugi”, navodi Zečević.
Kada je riječ o programskom dijelu Zečević ističe kako planiraju dalje širenje i unapređenje postojeće programske ponude kroz veći broj muzičkih, filmskih, pozorišnih, i edukativnih sadržaja. Programska strategija za 2026. godinu zasnivaće se na očuvanju visokog kvaliteta sadržaja ali i dodatni razvoj i unapređenje saobrazno potencijalu koji ustanova posjeduje.
”KIC nudi mogućnost organizovanja širokog spektra festivala koji bi se uklopili u moju viziju jednih od aktivnosti ustanove”, navodi Zečević.
Pojašnjava kako dati program ima za cilj unapređenje vidljivosti institucije, da ojača kulturnu ponudu i podstakne razvoj stvaralaštva i duh kulture u Crnoj Gori.
”Svoju ulogu vidim u stabilnom vođenju, razvoju kvalitetne produkcije i stvaranju otvorenog i inspirativnog prostora za umjetnost i kulturu”, zaključuje Zečević.
Profesorica kniževnosti, pjesnikinja i književna kritičarka
Marijana Zečević, pisac i književna kritičarka, rodjena je u Ivangradu (današnje Berane), gdje je završila Gimnaziju. Diplomirala je na (Filološkom/Filozofskom fakultetu) Univerziteta u Prištini, Odsjek srpski jezik i književnost. Magistrirala je 2011. godine, na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, novinarstvo, na Smjeru odnosi s javnošću, sa ocjednom 10.
Radila je u prosveti kao profesorica književnosti i predavač u oblasti komunikologije i medija.
Bavi se istraživačkim radom ̶ analitičkim novinarstvom i naučnom kritikom (studije iz književnosti, istorije umjetnosti i medija).
Angažmani iz te oblasti: Analitički pristup medijima i drugi radovi iz oblasti komunikologije, hermeneutike, fenomenologije.
Prve pjesme objavila je sa petnaest godina u dnevnom listu Pobjeda. Bavi se slikarstvom, poezijom, prozom, književnom kritikom i analitičkim novinarstvom.
Do sada je objavila roman „Na brodu Bijele Rade“, studiju iz slikarstva ,,Toškovićeva Sagrada Familia“, studiju iz oblasti književnosti ,,Od maternje melodije do Euklidove i kartezijanske tačke – Poezija Novice Đurića“, studije iz analitičkog novinarstva, „Instrumentalizacija štampanih medija u Crnoj Gori“, „Crna Gora – Nato u medijima“, i druge naučne radove i publikacije. Učesnik je naučnih skupova, predavanja i foruma.
Radno iskustvo: Profesorica književnosti i predavač na predmetu Medijska pismenost:
(JU Srednja medicinska škola ,,dr Branko Zogović“, Berane; JU Gimnazija ,,Slobodan Škerović“, Podgorica; JU OŠ ,,Radojica Perović, Podgorica; JU OŠ ,,Branko Božović, Podgorica).
Institut za javnu politiku: Stručni saradnik.
Glavna i odgovorna urednica časopisa ,,Književni zapis“ Udruženja književnika Crne Gore, bila je član je žirija za dodjelu međunarodne književne nagrade ,,Marko Miljanov“, 2024. Dobitnica je nagrade „Vidovdanska povelja za valorizaciju savremene književne kritike“ Udruženja književnika Crne Gore.
Knjiga ToškovićevaSagradaFamilija sufinansirana je od strane Ministarstva kulture kao projekat od javnog značaja u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva.
Po ocjeni naučne, akademske i stručne javnosti, stvaralačkim radom ističe se među pet najboljih na području Zapadnog Balkana. Publikacije su prevođene i na engleski jezik.
D.Leković
