Crna Gora ima međunarodne sporazume sa mnogim zemljama, ističe Crnogorčić.
“UAE njesu naš prvi međunarodni sporazum i ovo nije prvi sporazum s njima. Podigla se velika pompa da će taj sporazum biti iznad zakona Crne Gore što apsolutno nije tačno. Niko neće prati novac preko investicija u Crnoj Gori. Oni planiraju da ulože nekih 20-30 milijardi u Crnu Goru, ali će u SAD u sličnom periodu uložiti preko 100 milijardi”, kazala je Crnogorčić.
Poručuje da treba da damo šansu investitoru da predstavi finalni projekat.
S druge strane, predsjednik Foruma mladih GP URA, Lazar Vukotić smatra da ovakav način prodaje države imovine do sada nijesmo imali.
“Ko je ispratio Nacrt sporazuma mogao je da vidi zabrinjavajuću tendenciju premijera Spajića da rasproda državnu imovinu, zaobilazeći sve zakone, ugovore, sporazume, pa čak i tendere. Dodatno me zabrinjava stavka da UAE neće i ne mogu biti predmet bilo kakvih mehanizama za rješavanje sporova”, kazao je on.
Ističe da niko nije protiv investicija, ali da su protiv ovakvih, kako kaže, netransparentnih, nelegalnih i nelegitimnih.
Zemljište Crne Gore se ne prodaje, poručila je Crnogorčić.
“Crna Gora za PES nije na prodaju, niti će premijer rasprodati državnu imovinu, kao što su to neke prethodne vlasti činile i kao što su neki planirali. Ovdje je slučaj o dugogodišnjem zakupu. Precizno na koliko godina znaće se ugovorom, kada će se znati i lokacija i šta će se tačno raditi. Kada se pomene dugogodišnji zakup mnogi se sjete Luštice ili Porto Montenegra koji su dati na 99 godina”, istakla je Crnogorčić.
Pregovori sa EU
Geopolitička situacija nam sigurno ide u korist, ali Brisel nam definitivno ne gleda kroz prste, jer ukoliko ne budemo spremni da ispunimo ono što se zahtjeva od nas nećemo u EU, kazala je Crnogorčić.
Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike
Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka
Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši
“Crna Gora prolazi kroz pravi reformski proces od 2020. godine kada su se desile mnoge tranzicije i promjene, ali mnoge promjene nas tek čekaju. Crna Gora je konačo zaslužila da bude predvodnik na EU putu i to je postala sa 44. Vladom, jer smo od 2017-2018. godine imali blokadu iz Brisela, dok se ne reformiše pravosuđe, odnosno izaberu čelne pravosudne funkcije. To nije urađeno dok se nije konstituisala ova Vlada i samim tim je krenula reforma. Ipak, sve reforme ne mogu da daju rezultate za godinu ili dvije, već nakon nekoliko godina. Danas vidimo obrise tih reformi”, kazala je ona.
Na pitanje da li je realno da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2028. godine, Vukotić je kazao da nije.
“Geopolitička situacija nam ide na ruku, međutim, Crna Gora u suštinskom smislu nije spremna za EU. Možemo da donsemo zakone i isupunimo mjere pro forme. Ipak, dok naš sistem ne počne da živi po tim reformama nijesmo spremni”, smatra on.
Posjeta Milanovića
Posjeta premijera Hrvatske Milanovića ohrabruje, ističe Crnogorčić.
“Za njih je brod “Jadran” Hrvatski, za nas je naš. Kao što je Milanović istakao, iako su Hrvatska i Slovenija članice EU i dan danas imaju neka pitanja oko kojih se spore i koje rješavaju unutar EU. Mislim da to može biti i slučaj sa brodom “Jadran””, kazala je ona.
Pohvalno je da se održavaju odnosi između Crne Gore i Hrvatske na najvišem nivou, ipak, kako ističe Vukotić, ono što nije pohvalno jesu narušeni odnosi koje je narušena 44. Vlada potpisivanjem Rezolucije o Jasenovcu.
“Što se tiče višedecenijskih pitanja broda “Jadran” i Prevlake to treba da rješavaju radnja tijela obje države, a da se naša Vlada i parlamentarna većina potrude da grade dobrosusjedske odnose”, kazao je on.
Izborna reforma
GP URA će podržati sveobuhvatnu izbornu reformu, poručuje Vukotić.
“U tom postupku zalagažemo se za otvorene liste, za povećanje kvota za žene na 40 odsto, kao i profesionalizaciju države izborne komisije i opštinskih izbornih komisija. Forum mladih GP URA će se zalagati i za kvote učešća mladih u državnom i lokalnom parlamentu”, kazao je on.
Da su Crnoj Gori potrebne ozbiljne izborne reforme, saglasna je i Crnogorčić.
“Imamo situaciju da nam je Zakon o izboru odbornika i poslanika iz 1998. godine, sistem se mijenjao više puta. PES je za otovrene liste i smatramo da građani treba da direktno biraju svoje predstavnike. Direktan izbor predsjednika Opštine i gradonačelnika bi riješilo mnoga previranja”, kazala je ona.
