Podaci sa popisa otkrili da se u biračkom spisku nalazi 63.260 građana za koje postoji indikacija da ne žive u zemlji

Podaci sa popisa otkrili da se u biračkom spisku nalazi 63.260 građana za koje postoji indikacija da ne žive u zemlji

Podaci popisa stanovništva iz 2023. godine otkrivaju da se u biračkom spisku Crne Gore nalazi 63.260 punoljetnih lica za koje postoji indikacija da ne žive u zemlji. To čini 11,6% ukupnog biračkog tijela, što preslikano u parlamentu, u zavisnosti od izlaznosti, čini oko deset poslaničkih mjesta.

”Ovo zaista jeste neobičan podatak. Ako pogledate i uporedite sa brojem glasova koji  su osvojile određene partije ili koalicije, recimo Demokrate i URA  vi vidite da je ovaj procenat  jednak ili približno jednak njihovom procentu”, istakao je za Gradsku analitičar Aleksandar Ćuković.

Godinama se tome čudi i struka i nauka. Više puta iniciralo se sređivanje biračkih spiskova, ali nikad nije realizovano. Dok se poslanici međusobno optužuju i prebrojavaju, računicu plaćaju građani koji, stvarno, žive u Crnoj Gori, jer im sudbinu kroje oni sa biračkog spiska koji su sebe obezbijedili negdje drugo.

”Kada pogledamo taj podatak on djeluje zaista poražavajuće, najblaže rečeno, jer dozvoliti da vam neko odlučuje o sudbini a sopstvenu je vezao, izmjestivši je za neku drugu državu, za neko drugo podneblje je zaista ovako frapantno”, konstatuje Ćuković.

To su valjda shvatili i poslanici. Nakon tromjesečne pauze sastao se Odbor za izbornu reformu i jednoglasno najavio sjednicu sredinom aprila na kojoj će biti riječi i o biračkim spiskovima.

”Devetog aprila na sjednici radne grupe implementiramo preporuke koje su stigle, i na taj način utvrđujemo na radnoj grupi Nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja”, istakao je Nikola Rakočević iz DPS-a.

”Doprinos DIK-a će biti jako bitan. Doprinos MUP-a kada budemo otvarali registar prebivališta i boravišta i Zakon o biračkom spisku će biti takođe neophodni. Doprinos je, takođe, Ministarstva finansija i drugih organa koji posebno utiču i imaju dodirnih tačaka sa izbornim zakonodavstvom”, kazao je kopredsjedavajući odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.

Da se radi o osjetljivom pitanju potvrđuje iskustvo Slovenije koja je početkom devedesetih godina prošlog vijeka, nakon proglašenja nezavisnosti, “obrisala” iz registra ljude sa stalnim boravkom, preko 25 hiljada osoba kojima je odbijen zahtjev za državljanstvo ili ga nisu predali, a imale su državljanstvo Jugoslavije. Ti ljudi su tužili Sloveniju, Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu i pobijedili. Slovenija je morala da ih upiše u registar, i da im plati novčanu naknadu. Da bi u Crnoj Gori izbjegli tu mogućnost, politikolog Aleksandar Ćuković predlaže.

”Sakupiti tim stručnjaka koji bi se time bavio. Spekulisalo se i u prethodnom periodu da je taj posao moguće završiti za 2-3 mjeseca, evo da se ostavi i neki duži rok, ali svakako konačno pristupiti ovako sveobuhvatno tom poslu i privesti ga kraju”, kazao je Ćuković.

Kada će tome doći kraj ne znamo, ali početak je izvjestan jer je sjednica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu zakazana za 15. aprila, kada će članovi tog tijela, kako su najavili, usvojiti mapu puta koja podrazumijeva formiranje radnih grupa u okviru kojih će se pojedinačno raditi na zakonima u okviru izborne reforme.

Festival „Biser Jadrana“ 2026. raspisao konkurs za najbolju kompoziciju u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike

Objavljen prvi trejler za “Kuću zmaja 3”: Izdaje i velika bitka 

Budvanske poklade održane po planu uprkos jakoj kiši

Komentari

0 Komentara
Уграђене повратне информације
Погледај све коментаре

Sport